Sakralno nazivlje u dvojezicniku "Deutsch-Illyrisches Wörterbuch / Nemacko-Ilirski Slovar" (1842, Ivan Mazuranic i Jakov Uzarevic)

Sadržaj

1. Uvod

2. Hrvatska leksikografija u vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda

3. Deutsch-illyrisches Wörterbuch / Němačko-ilirski slovar (1842) Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića

3.1. Prikazi Němačko-ilirskoga slovara u domaćim i stranim publikacijama u 19. i 20. stoljeću

3.2. Građa Němačko-ilirskoga slovara

3.3. Pitanje autorstva Němačko-ilirskoga slovara

3.4. Mjesto Němačko-ilirskoga slovara u hrvatskoj leksikografiji

4. Sadržaj i struktura Němačko-ilirskoga slovara

5. Analiza rječničkih natuknica

6. Analiza prijevodnih istovrijednica

6.1. Njemačka polazna natuknica i hrvatske istovrijednice

6.2. Hrvatska polazna natuknica i njemačke istovrijednice

7. Semantički opis sakralnoga nazivlja u Němačko-ilirskome slovaru

8. Sakralno nazivlje u Němačko-ilirskome slovaru (1842) Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića i Němačko-hrvatskome rěčniku (1860) Bogoslava Šuleka

8.1. Temeljne značajke Němačko-hrvatskoga rěčnika (1860)

8.2. Opće razlike prijevodnih inačica u Slovaru i Rěčniku

8.3. Pravopisne razlike prijevodnih inačica u Slovaru i Rěčniku

8.4. Fonološke razlike prijevodnih inačica u Slovaru i Rěčniku

8.5. Morfološke razlike prijevodnih inačica u Slovaru i Rěčniku

8.6. Morfonološke razlike prijevodnih inačica u Slovaru i Rěčniku

8.7. Rječotvorne razlike prijevodnih inačica u Slovaru i Rěčniku

8.8. Razlike u položaju pridjeva u prijevodnih inačica u Slovaru i Rěčniku

8.9. Semantičke razlike prijevodnih inačica u Slovaru i Rěčniku

9. Zaključak

10. Sažetci

10.1. Sažetak na hrvatskome jeziku

10.2. Sažetak na njemačkome jeziku

11. Bibliografija

11.1. Izvori

11.2. Citirana literatura

11.3. Mrežni izvori

12. Prilozi

12.1. Prilog 1. Njemačko-hrvatske natuknice

12.2. Prilog 2. Hrvatsko-njemački preokretnik

13. Životopis

Cilj istraživanja i tematski fokusi

Ovaj rad ima za cilj analizirati sakralno nazivlje u dvojezičnom rječniku "Deutsch-illyrisches Wörterbuch / Němačko-ilirski slovar" iz 1842. godine te istražiti njegov odnos prema kasnijem "Němačko-hrvatskom rěčniku" Bogoslava Šuleka (1860), s posebnim naglaskom na leksičke, semantičke i morfološke razlike.

• Analiza leksikografskog doprinosa Mažuranića i Užarevića u vrijeme narodnog preporoda.
• Sustavna klasifikacija sakralnog nazivlja prema 17 tematskih kategorija.
• Usporedba prijevodnih strategija (sinonimija, kolokacije, sintagme) između dva ključna rječnika.
• Istraživanje utjecaja izvornog "Slovara" na modernizaciju hrvatskog znanstvenog i vjerskog nazivlja.

Auszug aus dem Buch

Sažetak poglavlja

1. Uvod: Predstavlja rječnik kao temeljno djelo hrvatske leksikografije i definira predmet istraživanja – sakralno nazivlje.

2. Hrvatska leksikografija u vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda: Smješta Mažuranić-Užarevićev rječnik u povijesni kontekst preporodnog razdoblja i afirmacije hrvatskog jezika.

3. Deutsch-illyrisches Wörterbuch / Němačko-ilirski slovar (1842) Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića: Analizira recepciju, građu, autorstvo i značaj rječnika unutar hrvatske leksikografske tradicije.

4. Sadržaj i struktura Němačko-ilirskoga slovara: Prikazuje organizaciju rječnika, uključujući predgovore i prateće gramatičke dijelove.

5. Analiza rječničkih natuknica: Opisuje formalne aspekte natuknica, njihove gramatičke odrednice i način definiranja pojmova.

6. Analiza prijevodnih istovrijednica: Istražuje jezične odnose između njemačkih natuknica i njihovih hrvatskih istoznačnica te sinonimiju.

7. Semantički opis sakralnoga nazivlja u Němačko-ilirskome slovaru: Klasificira sakralno nazivlje u 17 kategorija, poput bogoslužja, klerika i sakramenata.

8. Sakralno nazivlje u Němačko-ilirskome slovaru (1842) Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića i Němačko-hrvatskome rěčniku (1860) Bogoslava Šuleka: Provodi komparativnu analizu između dvaju rječnika po različitim lingvističkim kriterijima.

9. Zaključak: Sažima ključne spoznaje o modernizacijskoj ulozi rječnika i odnosu prema Šulekovu djelu.

10. Sažetci: Pruža rezime rada na hrvatskom i njemačkom jeziku.

Ključne riječi

Ivan Mažuranić, Jakov Užarević, Němačko-ilirski slovar, dvojezičnik, Bogoslav Šulek, hrvatska leksikografija, sakralno nazivlje, bogoštovlje, povijest hrvatskog jezika, 19. stoljeće, lingvistička analiza, usporedba rječnika.

Često postavljana pitanja

Što je primarni predmet istraživanja u ovom radu?

Fokus rada je analiza sakralnog nazivlja u rječniku Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića iz 1842. godine te usporedba tog nazivlja s onim u rječniku Bogoslava Šuleka iz 1860. godine.

Koji su ključni tematski segmenti sakralnog nazivlja?

Nazivlje je podijeljeno u 17 kategorija, koje obuhvaćaju bogoslužje, nazive za Boga, sakramente, klerike, sakralne objekte, obrede pokapanja i liturgijsku godinu.

Zašto je Mažuranić-Užarevićev rječnik važan za hrvatsku leksikografiju?

Smatra se prvim modernim hrvatskim rječnikom koji je pomaknuo fokus s latinskog kao suodnosnog jezika na njemački i postavio temelje za buduće leksikografske radove.

Koje su znanstvene metode korištene u analizi?

Korištena je metoda komparativne analize na pravopisnoj, fonološkoj, morfološkoj, rječotvornoj i semantičkoj razini, uz statističku obradu broja natuknica.

Kako su se mijenjali pristupi u izradi rječnika između 1842. i 1860. godine?

Dok je rječnik iz 1842. bio pionirski pothvat, Šulekov rječnik iz 1860. pokazao se znatno opsežnijim, donoseći više kolokacija i specifičnu pravoslavnu terminologiju uz katoličku.

Koje ključne riječi karakteriziraju ovo djelo?

Najvažnije su: Ivan Mažuranić, Jakov Užarević, Němačko-ilirski slovar, dvojezičnik, Bogoslav Šulek te sakralno nazivlje.

Je li Šulek samo prepisivao iz Mažuranić-Užarevićeva rječnika?

Analiza pokazuje da, iako je Šulek koristio njihov rječnik kao predložak, on je obavio značajan samostalan rad, posebno u proširenju leksičkog fonda i uvođenju pravoslavne terminologije.

Koje su razlike uočene u položaju pridjeva između ova dva rječnika?

Uočeno je da u rječniku iz 1842. pridjev često stoji iza imenice, dok Šulek u svom rječniku iz 1860. godine dosljedno stavlja pridjev ispred imenice.